RADIOAKTIVNOST
Francuski fizičar Henri Bekerel 1896. godine zapaža da na fotografskoj ploči ostaju magloviti tragovi u blizini uranovih jedinjenja, čak i kada je ploča uvijena u crnu hartiju. Zamagljenje ukazuje da neko zračenje prolazi kroz ploču.
Ernest Raderford je 1899. otkrio da uranijumova jedinjenja proizvode tri različite vrste radiјacije: alfa, beta i gama. Materijali koji emituju ovu vrstu radiacije su radioaktivni i nalaze se u fazi radioaktivnog raspadanja. Francuski fizičar Henri Bekerel 1896. godine zapaža da na fotografskoj ploči ostaju magloviti tragovi u blizini uranovih jedinjenja, čak i kada je ploča uvijena u crnu hartiju. Zamagljenje ukazuje da neko zračenje prolazi kroz ploču. Ernest Raderford je 1899. otkrio da uranijumova jedinjenja proizvode tri različite vrste radiјacije: alfa, beta i gama. Materijali koji emituju ovu vrstu radiacije su radioaktivni i nalaze se u fazi radioaktivnog raspadanja. |
α- čestica
Alfa-čestica je jezgro atoma helijuma, čine je 2 protona i 2 neutrona. Brzine izletanja ove čestice iz jezgra kreću se do 107 m/s. ProlazećI kroz supstancu ona gubi energiju dok se na kraju ne zaustavi. Emisijom alfa- zraka menja se atomski i maseni broj atoma. Ispuštanjem α – čestice maseni broj A, nastalog jezgra se smanjuje za četiri a redni broj za dva u odnosu na početno jezgro.
β- čestica
Beta- čestice su brzi elektroni koje emituje jezgro. Nastaje raspadom neutrona kada se neutron menja u proton u jezgru. Domet β- čestice (elektrona) je do 1m. Ne prolazi kroz staklo i pleksiglas. Ovom prilikom se menja maseni i redni broj atoma. Primer: – nestabilan ugljenikov izotop C-14 emituje beta-čestice, pri čemu nastaje stabilni azotov izotop 14N.
γ- zračenje
Gama- zračenje prati alfa i beta – zračenje. Gama zraci su vrsta elektromagnetnog zračenja koje nastaje preraspodelom naelektrisanja u jezgru. Gama-zrak je foton velike energije. To je talas najmanje talasne dužine a najveće frekvencije. Zbog toga je vroma prodoran i veoma štetan za živu materiju. Kada nukleus emituje gama-zrake ne menja se ni atomski ni maseni broj atoma.
Gama- zračenje prati alfa i beta – zračenje. Gama zraci su vrsta elektromagnetnog zračenja koje nastaje preraspodelom naelektrisanja u jezgru. Gama-zrak je foton velike energije. To je talas najmanje talasne dužine a najveće frekvencije. Zbog toga je vroma prodoran i veoma štetan za živu materiju. Kada nukleus emituje gama-zrake ne menja se ni atomski ni maseni broj atoma.